Uko umuntu ashobora gutsinda ubukene no guhindura ubuzima bwe - Belie08

Uko umuntu ashobora gutsinda ubukene no guhindura ubuzima bwe

Mu buzima bwa buri munsi, abantu benshi bahura n’ibigeragezo bitandukanye: kubura akazi, kutagira ubushobozi mu bifatika, cyangwa kumva ko ibintu byose byanze. Hari n’abamara imyaka myinshi bagerageza gukora ibikorwa bitandukanye, ariko bikanga. Icyo gihe ni ho benshi batekereza ko ubukene ari ibintu byakarande, cyangwa ko Imana yabatereranye. Ariko ukuri ni uko ubukene ari igihe, si indwara.

Uko umuntu atekereza ni ko kugaragaza uburyo azitwara mu buzima. Iyo uhisemo gucika intege, ibintu birushaho kugukomerera. Ariko iyo uhisemo gutekereza ko ushobora guhindura ubuzima bwawe, utera intambwe ya mbere y’intsinzi. Abahanga mu bukungu bavuga ko umuntu akira mu bitekerezo mbere y’uko akira mu mufuka.

Guhindura imyumvire ni intambwe ya mbere

Abantu benshi babaho bumva ko gutsinda ari iby’abavukiye mu miryango ikize, cyangwa abafite amashuri menshi. Ariko amateka y’isi yerekana ko abantu benshi b’abakire n’abanyabigwi bakomotse mu buzima bukomeye. Icyo bose bahurizaho, ni uko bigeze gufata icyemezo cyo kutemera kubaho uko byari bimeze.

Umuntu ushaka kuva mu bukene agomba kubanza guhindura imyumvire. Agomba kureka kwireba nk’udashoboye, ahubwo akiyumvamo imbaraga zishobora kumuvana aho ari. Guhindura imyumvire bisaba kwemera ko ejo hashobora kuba heza kurusha uyu munsi, ndetse ko intambwe nto utera uyu munsi ishobora guhindura ubuzima bwawe mu myaka iri imbere.

Rich vs Poor: How Effectively do Nations Use Their Resources? –  IDN-InDepthNews

Gukora byinshi ntibivuze ko uri gukora neza. Hari abantu benshi bahora bahindura imirimo, imishinga, cyangwa imigambi, ariko ntibagire icyo bageraho kubera ko nta ntego ifatika bafite. Kumenya icyo ushaka ni intangiriro yo gutsinda.

Urugero, niba wifuza kuzaba umucuruzi ukomeye, tangirira ku byo ushoboye. Ushobora kuba ufite igitekerezo gito ariko gifite agaciro. Uburyo bwo gutangira ntibugomba kuba bunini; icy’ingenzi ni ugufata icyemezo cyo gutangira. Abahanga mu mibereho bavuga ko “ubuzima buhindurwa n’ibikorwa bito, ariko bisubirwamo buri munsi.”

Guhangana n’ibigeragezo no kudacika intege

Inzira yo kuva hasi ntiyoroshye. Iba yuzuyemo ibigeragezo, gutenguhwa, no kutizerwa n’abantu. Ariko umuntu uhamye ku ntego ye ntajya atsindwa burundu. Abantu bakomeye bose bigeze gutsindwa, ariko ntibigeze bahagarara.

Iyo uhuye n’imbogamizi, tekereza ko ari isomo ry’ubuzima. Buri kintu kibaho kigufasha gukomera no kumenya uko uzitwara ubutaha. Kunanirwa rimwe ntibivuze ko byarangiye. Ni nk’igihe umwana wiga gutambuka agwa inshuro nyinshi, ariko buri nshuro akongera agahaguruka. Iyo witoje gukomeza nubwo ibintu byanze, uba wubatse imbaraga ziri imbere yawe.

Uko wahindura ubuzima bwawe mu buryo bugaragara

Guhindura ubuzima bisaba ibintu bitatu by’ingenzi: gukora, kwigomwa, no kwigira ku bandi.

  • Gukora: nta gitekerezo cyiza cyunguka utagishyize mu bikorwa. Tangirira ku gitekerezo gito, n’iyo byaba kugurisha ibintu bike ku isoko, gukora kuri murandasi cyangwa gutangira umushinga woroheje.

  • Kwigomwa: abantu benshi babura intambwe kubera ko badashaka kwigomwa ibyo bakunda. Kwigomwa kumwe guto uyu munsi bishobora kukuzanira inyungu nyinshi ejo hazaza.

  • Kwigira ku bandi: soma ibitabo, wumve ibiganiro, urebe uko abandi babikoze. Nta wamenya inzira nziza atarebye aho abandi banyuze.

Ikindi kintu gikomeye ni  ukuzigama. Ujya kubona abantu bavuga ko nta mafaranga yo kuzigama bafite, nyamara bayakoresha mu bintu bidafite akamaro. Nta kintu gito mu kuzigama — n’iyo wabitangira n’ifaranga rimwe ku munsi, umunsi umwe bizaguha icyizere n’umutuzo.

Relative vs Absolute Poverty: Defining Different Types of Poverty

Ubukene si iherezo, ahubwo ni isomo. Ni intangiriro yo gutekereza uko wakwiyubaka no kumenya icyo ushoboye. Umuntu ushobora gukira si ufite amafaranga menshi, ahubwo ni uzi guhindura imyumvire ye no gukoresha neza ibyo afite.

Buri munsi ubyuka ari amahirwe mashya yo gutangira. Nta muntu ugera kure adafashe intambwe ya mbere. Iyo intangiriro iba nto, ariko igasiga izina rikomeye.
Wowe uhaguruke, ureke kwicira urubanza. Tangira uyu munsi, n’iyo byaba ari intambwe ntoya. Ubuzima buhinduka buhoro buhoro, ariko buhinduka ku muntu uhamye.

Tags :
Niba wanyuzwe n’iyi nkuru, inkunga yawe idufasha kugeza izindi nk’iyi ku bandi. Buri gikorwa cyawe gitanga ubumenyi bushya.

Belie Africa

Belie.Africa ni urubuga rwavutse mu nzozi no mu bitekerezo bigamije guhindura uko abantu batekereza ku ikoranabuhanga, ubukungu n’ubuzima bw’ejo hazaza. Ni ihuriro ry’abantu bifuza kumenya byinshi, gutekereza cyane no gusangira ibitekerezo bishya byubaka isi nshya.

https://08.belie.africa

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Inkuru Ziheruka